ŽENE OBNAVLJAJU SJEĆANJA: RODNA DIMENZIJA MEMORIJE

S početkom ratova u bivšoj Jugoslaviji, žene žrtve ratnih silovanja postale su otjelovljeni simboli i nacionalne metafore: Silovana Bošnjakinja, (Hrvatica, Albanka, Srpkinja...) simbolizirala je "silovanu" Hrvatsku, Bosnu, Kosovo… Istodobno, u medijima su se pojavile slike seksipilnih mladih žena u vojnim uniformama. Žene su konstruirane kao simboli na čijim su tijelima svi nacionalizmi u regiji upisivali svoje državotvorne projekte i svoje "tisućugodišnje snove". Pojedinke i feminističke ženske grupe koje se nisu konformirale s državno orkestriranim nacionalizmom proglašavane su izdajicama i ne-ženstvenima.

Žene su bile žrtve etničkih konflikata, ali žene su također igrale aktivnu ulogu u suprotstavljanju ratovima i nacionalizmima. Neposredno nakon ratova, stradanja žena i seksualno ratno nasilje nad njima nestali iz javne memorije. Iako je mir danas na cijeni, iz kolektivne memorije izbrisano je i suprotstavljanje žena oružanim sukobima i nacionalizmima.

Ženski projekt obnove sjećanja kreće od pretpostavke da bavljenje prošlošću i memorijom odlučno utječu na procese tranzicijske pravde, suočavanja s prošlošću, pomirenja, traženja istine, pa utoliko i stvaranja uvjeta za stabilnost, demokratski razvoj i trajni mir u regiji koje nije moguće postići bez aktivnog sudjelovanja žena. Ako ni zbog čega, onda stoga što su žene i ženske grupe nositeljice sjećanja na kontinuirane mirovne aktivnosti.

kontakt:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ;  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE "ŽENE OBNAVLJAJU SJEĆANJA"
(sažetak i očekivanja)

 

Kao bitne teme koje su radionice prva dva dana konferencije tek načele sudionice su izdvojile:

  • važnost ženskih sjećanja.
  • njihovu neopravdanu marginalizaciju i potisnutost iz službene povijesti i kolektivne memorije.
  • ispreplitanje i dvosmjerni utjecaj političkih zbivanja na konkretne ženske sudbine i obratno; (Žene svojom vlastitom pričom sudjeluju i utječu na zbivanja na ovim prostorima, u istoj mjeri u kojoj ta zbivanja utječu na njihove živote).
  • prekogranična suradnja i feministički pristup psihosocijalnom radu sa žrtvama ratnog nasilja, što je rad feminističkih ženskih grupa razlikovao od rada drugih institucija.

Prijedlozi odnosno očekivanja vezana uz rad na očuvanju ženskih sjećanja i uključivanja rodne dimenzije memorije u javnu memoriju:

  • izrada Web stranice o sjećanjima žena na razdoblje tranzicije i ratova u zemljama bivše Jugoslavije.
  • pisanje autobiografija aktivistica.
  • seminari o načinima odnosno metodologiji rada pri istraživanju ženske memorije.
  • skupljanje regionalnih priča odnosno iskustava iz različitih sredina.
  • pisanje o iskustvima nacionalizma u vlastitoj sredini (od obitelji, grada pa sve do države).
  • prikupljanje i izložbe fotografija i filmova kao vizualnog sjećanja.
  • izrada “virtualnog muzeja” povijesti ovih prostora (kao otvoreni, interaktivni prostor za diskusiju i istraživanja).
  • sustavno bilježenje utjecaja ženskih grupa na sam sistem, uspostavu civilnog društva i slično.
  • povezivanje tranzicijsko/ratnih iskustava žena iz ove regije sa iskustvima žena iz drugih dijelova svijeta koje su prošle kroz slična iskustva – od zemalja Istočne Evrope do zemalja Afrike, Azije, Latinske Amerike.

...

Ove stranice posvećene su sjećanjima žena na otpore  ratovima i nacionalizmima u zemljama bivše Jugoslavije, ali i aktivnostima svih žena svijeta koje u kontekstu tranzicijskih procesa dižu svoj glas protiv ratnog nasilja i diskriminacije.