ŽENE OBNAVLJAJU SJEĆANJA: RODNA DIMENZIJA MEMORIJE

S početkom ratova u bivšoj Jugoslaviji, žene žrtve ratnih silovanja postale su otjelovljeni simboli i nacionalne metafore: Silovana Bošnjakinja, (Hrvatica, Albanka, Srpkinja...) simbolizirala je "silovanu" Hrvatsku, Bosnu, Kosovo… Istodobno, u medijima su se pojavile slike seksipilnih mladih žena u vojnim uniformama. Žene su konstruirane kao simboli na čijim su tijelima svi nacionalizmi u regiji upisivali svoje državotvorne projekte i svoje "tisućugodišnje snove". Pojedinke i feminističke ženske grupe koje se nisu konformirale s državno orkestriranim nacionalizmom proglašavane su izdajicama i ne-ženstvenima.

Žene su bile žrtve etničkih konflikata, ali žene su također igrale aktivnu ulogu u suprotstavljanju ratovima i nacionalizmima. Neposredno nakon ratova, stradanja žena i seksualno ratno nasilje nad njima nestali iz javne memorije. Iako je mir danas na cijeni, iz kolektivne memorije izbrisano je i suprotstavljanje žena oružanim sukobima i nacionalizmima.

Ženski projekt obnove sjećanja kreće od pretpostavke da bavljenje prošlošću i memorijom odlučno utječu na procese tranzicijske pravde, suočavanja s prošlošću, pomirenja, traženja istine, pa utoliko i stvaranja uvjeta za stabilnost, demokratski razvoj i trajni mir u regiji koje nije moguće postići bez aktivnog sudjelovanja žena. Ako ni zbog čega, onda stoga što su žene i ženske grupe nositeljice sjećanja na kontinuirane mirovne aktivnosti.

kontakt:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ;  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

„Zločini protiv čovječnosti odnose se na neljudske postupke veoma ozbiljne prirode kao što su hotimično lišavanje života, mučenje ili silovanje koji su počinjeni kao dio široko rasprostranjenog ili sistematskog napada na bilo koje civilno stanovništvo na nacionalnoj, političkoj, etničkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi. U sukobu na području bivše Jugoslavije takva nehumana djela imala su oblik takozvanog "etničkog čišćenja" i široko rasprostranjenog i sistematskog silovanja i drugih oblika seksualnog zlostavljanja, uključujući i prisilno prostituisanje“., pa se tako navodi u Statutu Suda i sljedeće:
 
Član 5, Zločini protiv čovječnosti
 
Međunarodni sud je nadležan da krivično goni osobe odgovorne za sljedeća krivična djela kada su počinjena u oružanom sukobu, bilo međunarodnog bilo unutrašnjeg karaktera, i usmjerena protiv civilnog stanovništva:
 
(a) ubojstvo;
(b) istrebljivanje;
(c) porobljavanje;
(d) deportacija;
(e) zatvaranje;
(f) mučenje;
(g) silovanje;
(h) progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi;
(i) druga nehumana djela.

...

Ove stranice posvećene su sjećanjima žena na otpore  ratovima i nacionalizmima u zemljama bivše Jugoslavije, ali i aktivnostima svih žena svijeta koje u kontekstu tranzicijskih procesa dižu svoj glas protiv ratnog nasilja i diskriminacije.